GOŠK GABELA

[Avenija]

GOŠK je osnovan 1919. godine u Gabeli kao FK Zmaj. Andrija Korda i Vidan Krvavac prvi su u Gabelu donijeli pravu kožnu loptu iz Mostara. Istog ljeta 1919. godine osnovana su u dolini Neretve još dva kluba Neretva Metković i Uskok Čapljina Prvu nogometnu loptu u Metković donijeli su studenti iz švicarskog grada St. Gallen Andro Mrčić i Ranko Paranos, a u Čapljinu praški student Aleksa Spahić. U to vrijeme, pa i mnogo godina kasnije, u dolini Neretve nije bilo nikakve nogometne organizacije, a prijateljske utakmice igrane u najčešće na običnim ledinama za Ilindan u Metkoviću, za Stipandan u Gabeli i za Veliku Gospu u Trebižatu. Mladići iz Gabele igrali su nogomet gotovo svaki dan tijekom ljetnih mjeseci. Tih godina FK Zmaj nije imao predsjednika, trenera, tajnika, oružara itd. Sve te dužnosti obavljali su sami nogometaši.

Pod utjecajem politike Hrvatske seljačke stranke koja je u Gabeli imala veliki broj pristaša, 1926. godine na Brijegu je sagrađen Hrvatski seljački dom na čijem je katu svoje prve klupske prostorije dobio i nogometni klub. Tih dana, povodom posjete Stjepana Radića, vođe Hrvatske seljačke stranke, ovom kraju, u Gabeli je promijenjen naziv nogometnog kluba u FK Seljačka sloga. U znak sjećanja na te događaje, pored ostalog, posađeno je i više sadnica lipe ispred i oko Hrvatskog seljačkog doma na Brijegu, a jedna od njih ispred Suškove kuće i danas je živa.

Klub 1935. godine, pod pritiskom srpskih radikalnih krugova mijenja naziv u Seljački športski klub koji tijekom Drugog svjetskog rata (1941. – 1945.) praktično prestaje s radom, a nakon rata veoma brzo obnavlja se rad kluba pod imenom NK Zmaj. Glavni kreator tadašnjih nogometnih zbivanja u Gabeli bio je Drago Sušak koji je bio trener, organizator utakmica i sudaca. Kasnije klub dobiva ime NK Sloga. Godine 1958. na prijedlog Milorada – Milke Mandrape na skupštini u Gornjoj osnovnoj školi u Gabeli jednoglasno je donesena odluka da nogometni klub nosi ime GOŠK (Gabeoski omladinski športski klub).[3]

[Avenija]

Mislim da ovaj simpatični klub iz mjesta veličine zeničkog naselja Tetova zasluzuje posebnu temu. Uspješniji zadnjih 10 godina od nekada velikih imena poput Čelika i Slobode a da ne spominjemo i veće sredine kao Bihać, Tešanj, Živinice, Lukavac. Svi se pitaju u čemu je tajna. Da li je tajna sto ih nije okrznuo smrdljivi komunizam i crvena petokraka pa su razvili sposobnosti upravljanja i biznisa dok su u zeničkom i tuzlanskom okrugu tokom komunista ljudi proglašavani narodnim herojima zbog veličine lopate kojom mogu kopati čumur pitanje je. Mentalitet palanke Zenice i Tuzle i veličanja totalitarnih režima i jednog od najvećih zločinaca svih vremena Tita dok se u Gabeli i tim malim mjestima u Hercegovini uzivalo u dobroj klimi i vinogradima. U hladovini ispod kamena mnogo je bilo vremena da se razmislja kako napraviti biznis i uspješan klub za razliku od nametnute radničke klase sa lopatom u ruci i prašinom i sumporom u nosu i plucima. Uskoro nastavak.

[Avenija]

Da GOŠK ima infrastrukturu iza sebe kao klubovi iz Zenice i Tuzle, veliki broj stanovnika, uposlenika i da crpi energiju iz tako velikih sistema kao sto su Zenica i Tuzla pitanje je da li bi igrao svake godine grupnu fazu. A gdje je onda problem u Zenici i Tuzli pitanje je za sve.?

[Avenija]

U Gabeli i Hercegovini svi žele biti gospoda i biznismeni i nema niti će biti rudnika i sličnih stvari dok u Zenici i Tuzli se ponose radničkom klasom, lopatom prečnika 50 cm za vise kopanja dok umiru od oboljenja pluća a njihov vršnjak iz Hercegovine pije vino u hladovini i živi u prosjeku duze 10 godina.

Šta je moguce rjesenje. Zabrana i brisanje svih simbola, naziva, mjesta pa i ulica koja su nastala u totalitarnom režimu Tita koji ih je ubjedio da je dobro imati 150 dimnjaka nad glavom i tu zivjeti i hvaliti se ko vise moze kopati.

Ukinuti ulicu Maršala Tita i srusiti sve spomenike nastale u tom vremenu, zabraniti spominjanje Jugoslavije i crvene petokrake a ko se ogluši o odluku strogo kažnjavati sa 1000 KM kazne/ u roku 8 dana 500 KM.

Nakon sto dodje do prociscenja komunističkih mozgova i brisanja komunističke zaostavstine potrebno će biti 10 godina da se izbristri um pa da krenu razmisljati kao ljudi iz Gabele ili Širokog, Posusja, Tomislava sto će rezultirati uspjesim gradovima a automatski i sportskim klubovima.

[Avenija]

Čak se i najpametniji kompjuter na svijetu slaže. Ovo ne važi za Gabelu zbog toga i razlika u uspjehu u 50 puta manjem gradu od Zenice a identično i Tuzle. Posljedice će biti vidljive i u fudbalu gdje će GOŠK pišati se po ekipama iz 50x većih gradova.

Negativni utjecaji komunizma na Zenicu, kao i na mnoge druge gradove bivše Jugoslavije, mogu se posmatrati iz više uglova – društvenog, ekonomskog, urbanističkog i kulturnog. Evo nekoliko ključnih negativnih posljedica koje su ostavile dugoročne tragove:

1. Prekomjerna industrijalizacija bez ekološke svijesti
Zenica je u komunizmu postala jedan od najvećih industrijskih centara u bivšoj Jugoslaviji, s fokusom na Željezaru.

Posljedice: zagađenje zraka, vode i tla; loši uslovi života; povećana stopa oboljenja dišnih organa; degradacija prirodnog okoliša koji se ni danas nije u potpunosti oporavio.

2. Urbanizacija bez ljudske mjere
Grad je širen po planskom modelu socijalističkog realizma: veliki blokovi, betonske zgrade, nedostatak estetike i zelenih površina.

Posljedice: otuđenje među građanima, osjećaj "sivila" i depresije, arhitektonska zapuštenost, te danas neadekvatna infrastruktura.

3. Centralizacija moći i gušenje pluralizma
Komunistički sistem nije dopuštao politički pluralizam niti slobodu govora.

Posljedice: izostanak demokratske tradicije, pasivnost građana, nepovjerenje prema vlasti, nedostatak kritičkog mišljenja i civilnog društva.

4. Partijska kontrola nad zapošljavanjem i razvojem
Sve važne odluke donosila je partija (Savez komunista), često bez uvažavanja lokalnih potreba i mišljenja.

Posljedice: nepotizam, zapošljavanje po političkoj podobnosti, a ne stručnosti; loše upravljanje privredom koje je imalo odjeke i u postkomunističkom periodu.

5. Zavisnost od teške industrije
Cijela ekonomska struktura grada oslonjena je bila na jednu granu – metalurgiju.

Posljedice: slab razvoj malih i srednjih poduzeća, nepoduzetnički duh, visoka nezaposlenost nakon pada komunizma i propasti industrije.

6. Ugašeni lokalni identitet i kulturni izražaj
Kultura i tradicija su često bile podređene ideološkoj uniformnosti.

Posljedice: slabljenje lokalnih običaja, gušenje alternativne umjetnosti, standardizacija kulturnog izraza po mjeri režima.

7. Zavisnost od države i gubitak samoinicijative
Građani su odgajani u duhu da će "država sve riješiti".

Posljedice: manjak lične odgovornosti i inicijative; teško prilagođavanje tržišnoj ekonomiji i demokratskim principima nakon raspada sistema.

Zaključak:

Komunistički sistem u Zenici je sa sobom donio određenu infrastrukturu i privredni rast, ali i mnoge dugoročne negativne posljedice – posebno na okoliš, mentalitet, političku kulturu i strukturu ekonomije. Danas Zenica još uvijek osjeća te terete, kroz zaostalu infrastrukturu, ekološke probleme i sporo prilagođavanje savremenim izazovima

[Avenija]

Tito se prema listi britanskog Daily Maila, nalazi na 13. mjestu rang-liste masovnih ubojica 20. stoljeća. U društvu je s Mao Ce Tungom, Josifom Visarionovičem Staljinom i Adolfom Hitlerom. Britanski list navodi da je Tito je odgovoran za smrt 570 tisuća ljudi, uglavnom političkih protivnika.

Zločinci i njihovi režimi: Tito uvršten na popis na kojem mu je i mjesto

Profesor američkoga sveučilišta Stanford, Piere Scaruffi je na svoj popis Najvećih zločina 20. stoljeća (The Worst Genocides of the 20th Century, 2008.) na temelju činjeničnih podataka uvrstio Tita među petnaest najvećih zločinaca u 20. stoljeću. Također, barata podatkom o ubojstvu najmanje 570.000 ljudi.

Gunnar Heinsohn, njemački profesor sa sveučilišta u Bremenu, u svojoj knjizi Leksikon genocida (Lexikon der Völkermorde,1998.) također Tita karakterizira kao jednog od najgorih svjetskih zločinaca 20. stoljeća.

Ne samo da nam je uvalio 150 dimnjaka, kancere, bolesti, rudnike, prasine, smrt, teske poslove od kojih pola Zenice DANAS hoda iskrivljeno i bolesno zbog teških uslova rada i života u prošlosti on je i ubijao i neistomišljenike. Zato se nije mogao razviti duh uspjeha, poduzetništva što se oslikava i na uspjeh sportskih klubova.

Zamislite da kroz jednu Gabelu se gradi autoput vrijednosti 2 milijarde KM i 45 kilometara duzine kao kroz Zenicu a da firme u izgradnji poput Čengiza, Azvrita, Bossila, Heringa i ostalih ne sponzorisu lokalni klub. Nezamislivo jer bi sposobni Gabeljani kao Lujo kroz svoje lobije osigurao da svaka kompanija bude sponzor Goška.

[Avenija]

Glupan i svi ostali heroji radnicke klase koji pomrijese mladi i bolesni naloženi da su narodni heroji dok se po Posusju, Širokom, Čitluku, Gabeli uživalo u maslinama i vinu u hladovini ispod kamena i razmisljalo kako omogućiti sebi lagodniji život.

[Redbull]

Watafak

[Avenija]

Može li tim iz Gabele napraviti brzi povratak u WWin ligu BiH?

GOŠK potvrdio datum polaska na pripreme: "Cilj je povratak u WWin ligu BiH!"

Tim iz Gabele je već nametnuo autoritet svim klubovima u 1LF i zeli ekspresan povratak u elitu. Nema izgovora i šupljinanja.

[Avenija]

Za razliku od Gabele koja odvažno ide prema PL u Zenici imamo postkomunističku psihicku bolest koja kada bude iskorjenjena Čelik će moci parirati klubovima iz sličnih mjesta i sličnih mogućnosti poput Zrinjskog i Borca.

Kompleks niže vrijednosti (ili kompleks inferiornosti) je psihološko stanje u kojem osoba osjeća da je manje vrijedna, nedovoljno sposobna ili lošija u odnosu na druge ljude. Ove misli mogu biti svjesne ili nesvjesne, i često imaju snažan utjecaj na samopouzdanje, ponašanje i međuljudske odnose.

Glavne osobine kompleksa niže vrijednosti:

Stalna samokritika: Osoba stalno pronalazi mane kod sebe i umanjuje vlastite uspjehe.

Poređenje s drugima: Osjećaj da su svi drugi bolji, pametniji, ljepši, uspješniji itd.

Potreba za dokazivanjem: Često dolazi do pretjerane potrebe da se dokaže drugima ili da se bude „najbolji“ kako bi se osjećala vrijedno.

Strah od neuspjeha: Izbjegavanje izazova jer postoji duboki strah da neće biti dovoljno dobar.

Povlačenje u sebe ili agresivnost: Neki ljudi postaju povučeni i tihi, dok drugi pokušavaju „nadoknaditi“ osjećaj manje vrijednosti kroz nadmenost ili aroganciju (tzv. kompleks superiornosti, koji može biti maska za inferiornost).

Uzroci mogu biti:

Kritično odgojno okruženje (strogi roditelji, učitelji…)

Trauma, zlostavljanje ili zanemarivanje

Društveni pritisci i idealizovane slike uspjeha, ljepote, moći

Poremećaji mentalnog zdravlja (npr. anksioznost, depresija)

Kako se prevazilazi?

Rad na samopouzdanju i samoprihvatanju

Razgovor s psihologom ili psihoterapeutom

Postavljanje realnih ciljeva i rad na malim uspjesima

Prepoznavanje i mijenjanje negativnih obrazaca mišljenja

Ako ti treba, mogu ti pomoći sa konkretnim savjetima kako da radiš na jačanju samopouzdanja.

[Avenija]

Popis 2013.
Gabela
godina popisa 2013.
Hrvati 2234 (96,50 %)
Srbi 68 (2,94 %)
Bošnjaci 5 (0,22 %)
ostali i nepoznato 8 (0,35 %)

Ukupno 2315 stanovnika

Zgrada Lamela Zenica 1745 stanovnika.

Klopče 6754 stanovnika.

[Avenija]

https://www.facebook.com/share/r/19WdJg ... tid=qi2Omg

GOŠK gradi krov i rekonstruiše stadion. A mi? Razlika mentaliteta, gore objasnjeno. Uzmimo samo Čelik i Slobodu već pomenute. Travnjak ne mogu odrzavati bez da im vlast plaća troškove odrzavanja. Komunizam živi i sve dok je tako to će biti neuspješne sredine.

Sutra se nastavlja.

[RubikovaKocka]

Ja bih prije rekao da je do balijandera a ne do Tita i Jugoslavije u kojoj ne zivimo vec 35 godina, al hajde.

[Avenija]

Ja bih prije rekao da je do balijandera a ne do Tita i Jugoslavije u kojoj ne zivimo vec 35 godina, al hajde.

Prihvatam različito misljenje i ne neboj se nećeš zbog toga zavrsiti na golom otoku ili ubijen od Udbe.

[Avenija]

Avdo Avdić je najbolji i najhrabriji novinar u historiji nezavisne Bosne i Hercegovine. Nešto kao Lujo u svijetu bh sporta.
Igrati skoro pa redovno elitni rang sa timom iz mjesta od 2500 stanovnika